ŠTO JE JOGA?

O FENOMENU NEPROLAZNOSTI

 

Pojavni materijalni svijet kojeg opažamo osjetilima u neprestanom je kretanju, od galaksija pa sve do atoma. Postoji samo jedan nepomičan i neprolazan fenomen, a to je svijest.

 

Kao ljudi svakodnevno iskušavamo dualnost življenja kroz ugodu i bol, radost i tugu, zdravlje i bolest ... iskustva koja često prosuđujemo kao nešto što nam se sviđa ili ne. Ta dualnost naziva se „Vijog“ – svijet podvojenosti. Vijog svojom prolaznošću stavlja pod pitanje smislenost samoga života.

 

Iskustva življenja imaju svoju svrhu, ona nas motiviraju da potražimo ono trajno i neprolazno. Znanje o tome dolazi kroz fenomen „Jog“ – iskustvenu spoznaju vlastite cjelovitosti i neprolaznosti života unutar nas samih.

 

Joga je povratak u stanje cjelovitosti, buđenje svijesti i znanja o životu, koje ne umire. Kao pojedinci imamo mogućnost steći iskustvo, razviti znanje i otkriti cjelovitost u sebi. Vježbe joge dizajnirane su kako bi nas podržale na tom putu.

NASTANAK JOGE

TRAGANJE ZA VJEČNOM ISTINOM

U čovjekovu prirodu utkana je težnja za spoznajom neprolaznog – onog što se ne mijenja, što je vječno, potpuno i cjelovito. Ta spoznaja je naša izvorna potreba.

 

Jedna od osnovnih značajki indijske kulture je kontinuirano traganje za vječnim istinama. Njeni ljudi su stoljećima postavljali temeljna pitanja: „Tko sam ja?“ i „Koja je svrha života?“. Polazeći od pretpostavke da je stvarno i istinito samo ono što je neprolazno, svemu što je prolazno davali su oznaku „maja“ – iluzija.

 

Jogiji i mudraci su stoljećima kroz meditaciju i samopromatranje iskustveno uranjali u sebe. Tražeći odgovore kroz eksperimentiranje u „laboratoriju“ vlastitog fenomena, utvrdili su istovjetnost vanjskog i unutrašnjeg svijeta. Otkrili su da se svi sadržaji i kvalitete koje primjećujemo oko sebe nalaze i u nama.

 

Postupno su otkrili da se i odgovori na temeljna pitanja, kao i sam uzrok sreće (sukha) kojem teže sva ljudska bića, nalazi unutar nas samih.

 

Kroz znanstveni pristup, u kojem provođenje istih postupaka u identičnim uvjetima donosi identičan rezultat, nastala je Joga – znanost o tijelu, umu i duši. Vježbanjem joge pruža nam se dragocjena mogućnost da i sami iskustveno spoznamo vlastitu cjelovitost.

 

Na slici: Čovjek u joga položaju. Slikopis iz Mohenjo Dara - drevnog grada u dolini rijeke Ind, star oko 5000 godina.