RAJA JOGA

PUT PRAKTIČNOG VJEŽBANJA

Program „Joga za cjelovito zdravlje“ utemeljen je na sistemu Raja joge, koju je opisao drevni indijski mudrac, riši Patanjali (2.stoljeće p.n.e.) u pisanom remek djelu „Joga Sutre“. Vrijednost tog dijela možda najbolje ilustrira navod poznatog joga učitelja „Paramhanse Joganande“, koji u svojoj autobiografiji piše: „Upanishade ističu kako među svim sistemima joge, „Joga Sutre“ sadrže najefikasnije metode za postizanje direktnog opažanja istine“.

 

Opisujući četiri puta joge, Patanjali put praktičnog vježbanja naziva Raja joga (kraljevski put), i sistematizira ga kroz 8 koraka, koji su redom:

 

Jama – 5 načela upotrebe volje (samokontrola)

 

Nijama – 5 načela ispravnog djelovanja (disciplina)

 

Asana – pravilan položaj tijela (tjelesne vježbe)

 

Pranajama – upravljanje „pranom“, vitalnom životnom silom (vježbe disanja)

 

Pratjahara – povlačenje osjetila prema unutra (vježbe zaustavljanja i opuštanja)

 

Dharana – držanje pažnje na jednom objektu (vježbe usmjeravanja pažnje)

 

Dhjana – trajna povezanost sa objektom na kojem držimo pažnju (meditacija)

 

Samadhi – nestanak granice između subjekta i objekta (stanje nadsvijesti)

 

Opisani prije više od dvije tisuće godina i provjeravani u stoljećima prakse, ti principi savršeno vrijede i danas.

 

 

U programu „Joga za cjelovito zdravlje“ posebna pažnja se pridaje vježbanju asana, pranajama, pratjahare i dharane.

 

 

ASANE (tjelesne vjeŽbe)

 

Asana doslovno znači položaj tijela. Taj naziv uobičajeno se koristi za vježbe koje se izvode pokretom tijela i njegovim zadržavanjem u određenom položaju. Kao pripremu za vježbanje asana važno je najprije raditi dinamičke vježbe povezane sa dahom.

 

Metodički pristup vježbanju asana:

1. korak: dinamičke vježbe za pripremu zglobova i mišića – razgibavanje, istezanje i jačanje.

2. korak: kraća zadržavanja u položaju, uz poštivanje granice pokreta i princip opuštenosti.

3. korak: duža zadržavanja u položaju, s pažnjom na energetskoj kvaliteti.

 

Dobrobiti vježbanja asana:

 

Razvija se pokretljivost i gipkost kralježnice i zglobova

Stiče se prirodno držanje tijela: uspravno i opušteno.

Mišići postaju istovremeno gipki i snažni

Potiče se pravilan metabolizam tkiva, organa i žlijezda.

Razvija se funkcionalan krvožilni i dišni sustav

Stabilizira i jača živčani sustav

Pokreće se i akumulira prana

 

 

PRANAJAME (vjeŽbe disanja)

 

Vježbe pranajame se rade kao tehnike disanja. Pranajama je svjesno upravljanje „pranom“ – vitalnom životnom silom koja teče tijelom. Skladan protok prane podržava fiziološke funkcije tijela, uravnotežuje psihu i jača svijest. Pri vježbanju pranajame postupan pristup je od ključne važnosti.

 

Metodički pristup vježbanju pranajame:

 

1. korak: stimuliranje potpunog disanja – oslobađanje i usklađivanje trbušnog, prsnog i klavikularnog disanja

2. korak: održavanje opuštenog i prirodnog ritma disanja – uravnoteženje udaha i izdaha

3. korak: jednostavne tehnike reguliranja daha pri njegovom toku kroz lijevu i desnu nosnicu

4. korak: složenije tehnike koje dolaze tek kada se iskustveno nauči upravljati dahom bez naprezanja

 

Dobrobiti vježbanja pranajame:

 

Povećava se apsorpcija kisika i kapacitet pluća

Podržava se izbacivanje toksina i pročišćavanje tijela

Uravnotežuje se živčani sustav i normalizira krvni tlak

Osnažuje se imunitet i regulira metabolizam

Uklanjaju se energetske blokade

Uravnotežuju se um i osjećaji

Podržava svjesnost

 

 

PRATJAHARA (vjeŽba zaustavljanja i opuŠtanja)

 

Pratjahara je sposobnost usmjeravanja osjetila iz vanjskog u unutrašnji prostor, pri čemu slabi utjecaj vanjskih podražaja, pa možemo jasnije osjetiti sebe iznutra. Zaustavljajući vanjske aktivnosti uz održavanje budnosti i prisutnosti, dolazi do smirivanja osjetilnih doživljaja, što dovodi do opuštanja i stvaranja unutrašnje ravnoteže.

 

Sposobnost opuštanja važan je stabilizirajući antistresni faktor, jer se stres i napetost akumulirani u sustavima tijela i psihe otpuštaju.

 

Međutim pratjahara je više od običnog opuštanja, ona omogućuje razvoj unutrašnje komunikacije. Ako je naša cjelokupna pažnja usmjerena samo na vanjske objekte, tada smo u potpunosti poistovjećeni sa osjetilnom sviješću, te zbog neprestanog titranja gubimo sposobnost suptilne unutrašnje percepcije. Sposobnošću komuniciranja sa dubljim razinama života unutar nas samih, dolazimo do iskustva duše čime dobivamo stabilan oslonac u vlastitoj cjelovitosti.

 

Dobrobiti vježbanja pratjahare:

 

Uravnotežuje se autonomni živčani sustav

Otklanja se stres i napetost

Regeneriraju se tijelo i fiziološki sustavi

Uravnotežuje se ritam spavanja i budnosti

Pridonosi stvaranju unutrašnjeg mira

Preduvjet je za vježbanje usmjeravanja pažnje

 

 

DHARANA (vjeŽba usmjeravanja paŽnje)

 

Dharana doslovno prevedeno znači „držati“. Stoga ona predstavlja sposobnost usmjeravanja i održavanja naše pažnje na jednoj stvari – jednom objektu. Iako se često prevodi kao koncentracija, dharana to nije, jer koncentracija zahtjeva naprezanje.

 

Ono što riši Patanjali navodi kao preduvjet za dharanu, osim ovladavanja prethodnim koracima raja joge, je identifikacija cilja. Stoga prije vježbanja dharane kao cilj postavljamo neku visoku vrijednost ili kvalitetu koja nam je privlačna i kojoj težimo – bilo da je to mir, ljubav, istina, znanje, ili nešto drugo. Tada prilikom dharane naša svijest spontano teče prema onom što je ispunjava. Na taj način spontano i bez napora ovladavamo kretanjem uma.

 

Ukoliko za vrijeme vježbanja aktivno razmišljamo onda je to kontemplacija. Ona može biti izvorom lijepih ideja i nadahnuća, no ne vodi u meditaciju.

 

Vježbanje dharane omogućuje napredovanje i slijedeće korake opisane u Raja jogi.

 

Dobrobiti vježbanja dharane:

 

Povezanost sa unutrašnjom snagom i mirom

Razvoj visokih ljudskih kvaliteta

Razvoj svijesti

Početak ulaska u meditaciju